ERICH FROMM ANATOMIJA LJUDSKE DESTRUKTIVNOSTI PDF

Erich Fromm Anatomija ljudske destruktivnosti Druga knjiga Preveli Gvozden Flego Vesna Marčec-Beli ZAGREB ERICH FROMM: DJELA. Download Fromm, Erich – Anatomija Ljudske Destruktivnosti – 2. Knjiga. Get this from a library! Djela u dvanaest svezaka / 9, Anatomija ljudske destruktivnosti: prva knjiga.. [Erich Fromm].

Author: Tygokazahn Kalmaran
Country: Vietnam
Language: English (Spanish)
Genre: Sex
Published (Last): 1 February 2012
Pages: 124
PDF File Size: 18.97 Mb
ePub File Size: 3.12 Mb
ISBN: 317-9-67703-882-8
Downloads: 74197
Price: Free* [*Free Regsitration Required]
Uploader: Vudogul

Efektuirati je ekvivalent od: Te sam psihike potrebe nazvao egzistencijalnima, jer su ukorije njene u samim uvjetima ljudske egzistencije. Sve dok je defenzivna agresija reakcija ne na stvarne ve na zamiljene ugroenosti proizvedene masovnom sugestijom i pra njem mozga, utoliko bi temeljne drutvene promjene ukinule os novu za koritenje te vrste psihike sile.

Editions of The Anatomy of Human Destructiveness by Erich Fromm

Moe se agresirati, tj. Ukorijenjenost Kada se dijete raa, ono naputa sigurnost utrobe, situaciju u kojoj je jo bilo dio prirode gdje je ivjelo pomou tijela svo-je majke. Ova druga mogunost je esta kada osoba ima izlaz u spa avanju obraza, ali ako je satjerana u kut i ako joj nije ostav ljena mogunost bijega, vjerojatnije je da e se pojaviti agresiv na reakcija.

Ono odvlai panju od stvarnih uzroka i tako slabi otpor protiv njih. Citations are based on reference standards. O uzrocima rata Najvaniji sluaj instrumentalne agresije je rat. Moe li izvanredni razvitak ljudskog mozga biti nadomjestak za instinkte koji ovjeku nedostaju? Zar je tada zauujue da se agresija i nasilje i dalje raaju u svijetu u kome je veina liena slobode, posebno meu 24 ljudima u tzv.

Erich Fromm – Anatomija Ljudske Destruktivnosti 2

Ako je voa uvjeren u svoje iz vanredne talente i u svoju misiju, bit e mu lake pridobiti i roki auditorij koji privlae ljudi apsolutno sigurnog izgleda. Ekstremno narcisoidne osobe esto su gotovo prisiljene na to da postanu slavne, jer u suprotnom mogu postati deprimirane i umobolne. Ili oca ko me je reeno da je njegova briga za djevianstvo njegove keri motivirana njegovim vlastitim seksualnim interesom za nju? U ime ljudske pri rode, na primjer, Aristotel i veina mislilaca do osamnaestog stoljea branili su ropstvo.

  INVIERNO JUNOT DIAZ PDF

Anatojija je pokuao isto na razliit i u mnogo emu pouniji nain od Freudovog. Tim drugima istina je opasna ne samo zato to moe ugroziti njihovu vlast ve zbog toga to skriva nji hov cijeli svjesni destruktovnosti orijentacije, liava ih njihovih racionali zacija i moe ih ak prisiliti da drugaije djeluju. Oni su obino natprosjeno visoki, prilino tupi, s re lativno visokim postotkom epileptinih i epileptoformnih stanja. Moe biti odan naj-razliitijim ciljevima i idolima; jo dok postoji razlika u pred metima odanosti od ogromne vanosti, sama potreba za odanou je primarna, egzistencijalna potreba koja zahtijeva zadovolje nje bez obzira na to kako se zadovoljava.

Jedinstvo Egzistencijalni bi razdor u ovjeku bio nepodnoljiv kada unutar sebe ne bi mogao uspostaviti osjeaj jedinstva i s prirodnim i s ljudskim svijetom izvan sebe. O tome ovisi njegova spo sobnost djelovanja, a u krajnjoj liniji i njegov osjeaj identiteta. Jedan je bio neprestano smanjenje determinacije pona anja instinktima.

No, da bismo promatrali tu pojavu, ni u kom sluaju ne moramo ostati samo u psihoanalitikoj situaciji. Ranije je spominjan izopaavajui uinak zoo lokog vrta na ivot ivotinja i ini se da je prevagnuo nad su protnim miljenjem pa ak i tako velikog autoriteta kao to je Hediger.

Ili izvjesnog tipa patriota koga smo podsjetili da iza njegovih poli tikih uvjerenja djeluje interes za profitom? Bez sumnje, ta reakcija moe biti svladana mo ralnim ili vjerskim uvjerenjima i odgojem, ali u praksi tako re agira veina pojedinaca i grupa. Ana tomski i fizioloki uvjeti mukog seksualnog djelovanja zahtije vaju od mujaka da bude sposoban probiti himen djevice, da ne bude sprijeen strahom, kolebanjem ili ak otporom koje bi en ka mogla oitovati; kod ivotinja mujak mora enku drati u mjestu za vrijeme penjanja.

Vojniku je tradicio nalno usaivan osjeaj da je sluanje voa moralna i religijska 37 obaveza, za ije bi ispunjenje morao biti spreman platiti ivo tom.

  CULTURE OF ANIMAL CELLS BY R.IAN FRESHNEY PDF

Djela u dvanaest svezaka / 9, Anatomija ljudske destruktivnosti : prva knjiga.

Veina istraivaa ljudske evolucije poistovjeuje roenje o vjeka s jednim posebnim dogaajem: Radi detaljnog uvida u narcisoidnost vidi E. U prouavanju depresija i dosade mogue je nai obiman ma terijal koji pokazuje da je osjeaj osuenosti na neefikasnost tj. Natuknuo sam mu da je njegov stvarni motiv vjerojatno bilo oekivanje da promije njena verzija bude popularnija i da mu donese vie slave i novca od izvorne; nadalje, da njegovo potiteno raspoloenje i njegova glavobolja vjerojatno ima nekakve veze s tim inom samoizdaje.

Da je ljudska agresija vie ili manje na onom stupnju na kom je kod drugih sisavaca, posebno naeg najblieg roaka impan ze, ljudsko bi drutvo bilo prilino miroljubivo i nenasilno. Da bi se slomila poslunost, bar kod znatnog dijela vojske i civilnog stanovnitva, trebalo je otprilike tri ili etiri godine uasnog ivota u rovovima i porast uvida u injenicu da ih njihovi voe koriste za ciljeve rata koji nemaju nita zajedniko s obra nom.

Problem narcisoidnosti i stvaralatva vrlo je kompleksan i zahti jevao bi mnogo duu raspravu no to je to ovdje mogue.

Meutim, najkodljiviji fenomeni agresije, koji transcendiraju samoouvanje i samodestrukciju, zasnovani su na karakteristinoj osobini ovjeka iznad biolokog nivoa, naime na njegovoj sposobnosti stvaranja simbolikih univerzuma misli, je zika i ponaanja.

Usporedi Primitivno ratovanje u 8. Dostie odreenu koliinu slobode i postaje zaplaen od same te slobode. Mozak nije reaktivan samo na vanjske pobude; on destruktkvnosti je spontano akti van. Agresivnost u svom izvornom znaenju desteuktivnosti moe se definirati kao kretanje naprijed prema cilju bez pretjeranog ko lebanja, sumnje ili straha.